Grafički dio

Grafički dio

05.11.2009. 12:32
 

Uvodni dio Sadržaj
Kartografija

Graničnici

Sastavnica

___________________________________________________________________

Kartografije:

 

Položaj
Položaj-legenda
Namjena
Namjena-legenda
Promet
Promet-legenda
Pošta
Pošta-legenda
Elektroenergetika
Elektroenergetika-legenda Vodoopskrba
Vodoopskrba-legenda
Odvodnja
Odvodnja-legenda
Priroda
Priroda-legenda
Kultura Kultura-legenda
Uvjeti
Uvjeti-legenda Planovi
Planovi-legenda
Grafički prikaz
Građ.pod-Duba
Građ.pod.-Duba-legenda
Građ.pod-D.Vruć
Građ.pod-D.Vruć-legenda
Građ.pod-Trpanj
Građ.pod-Trpanj-legenda

 

Zadnja Promjena ( 25.08.2015. 08:39 )

Poslovnik Općinskog vijeća

P O S L O V N I K

OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE TRPANJ

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 30. Statuta Općine (Sl. glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br.01/06), Općinsko vijeće Općine Trpanj, na svojoj 3. sjednici, održanoj 14. srpnja 2009. godine, donijelo je

P O S L O V N I K
OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE TRPANJ

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom detaljnije se uređuje način konstituiranja Općinskog vijeća ( u daljem tekstu:Vijeće), ostvarivanje prava i dužnosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća, postupak izbora i razrješenja, radna tijela Vijeća, način i postupak donošenja akata u Vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, te druga pitanja od značaja za rad Vijeća Općine Trpanj ( u daljem tekstu:Općine).

II. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 2.

Prvu, konstituirajuću sjednicu Vijeća saziva zakonom ovlašteno tijelo, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim Zakonom.
Konstituirajućoj sjednici Vijeća mora biti nazočna većina članova Vijeća.
Prvu, konstituirajuću sjednicu saziva otvara i vodi predstavnik zakonom ovlaštenog tijela ili osoba koju on ovlasti, sve do izbora dobno najstarijeg vijećnika koji preuzima predsjedanje sjednicom sve do izbora predsjednika Vijeća koji, nakon što je izabran, preuzima i nastavlja s predsjedanjem i vođenjem sjednice.
Predsjedatelj ima do izbora predsjednika Vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća glede predsjedavanja i vođenja sjednice.

Članak 3.

Vijeće je konstituirano izborom predsjednika Vijeća.
Na početku sjednice Vijeća izvodi se Himna Republike Hrvatske “Lijepa naša domovino”.

 

Članak 4.

Na konstituirajućoj sjednici bira se Mandatni odbor i Odbor za izbor i imenovanje na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 1/3 vijećnika.

Članak 5.

Mandatni odbor ima zadatak da:
– na konstituirajućoj sjednici izvijesti Vijeće o provedenim izborima za Vijeće i imenima izabranih vijećnika na temelju Izvješća Općinskog izbornog povjerenstva,
– izvješćuje Vijeće o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
– obavještava Vijeće o mirovanju mandata vijećnika, te o zamjenicama vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati dužnost vijećnika.
– izvješćuje Vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika,
– izvješćuje Vijeće o prestanku mandata vijećnika kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i izvješćuje Vijeće da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.
Izvješće Mandatnog odbora Vijeće prihvaća zaključkom.

Članak 6.

Nakon izvješća Mandatnog odbora o provedenim izborima i nakon verifikacije mandata, vijećnici pred predsjedateljem polažu prisegu.
Tekst prisege glasi:
“Prisežem svojom čašću, da ću dužnost člana Općinskog vijeća Općine Trpanj obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona, Statuta i odluka Općine Trpanj te da ću poštovati pravni poredak i zauzimati se za svekoliki napredak Općine Trpanj, Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske.”
Predsjedatelj poslije pročitane prisege proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: “Prisežem”, pristupa i potpisuje prisegu.

Članak 7.

Vijećnik koji nije bio nazočan konstituirajućoj sjednici kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici Vijeća na kojoj je nazočan.

Članak 8.

Danom konstituiranja Vijeća i davanjem vijećničke prisege vijećnik počinje obnašati vijećničku dužnost i do dana prestanka mandata vijećnik ima sva prava i dužnosti vijećnika određena zakonom, Statutom Općine i odlukama koje donosi Vijeće.
Vijećniku prestaje mandat u zakonom predviđenim slučajevima.
Prestankom mandata vijećnicima prestaje i članstvo u tijelima Vijeća i drugim tijelima, ako je imenovanje uvjetovano obavljanjem dužnosti vijećnika.

Članak 9.

U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste.
Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat.
Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnom odboru na način propisan odredbama Statuta Općine.

Članak 10.

Nakon izbora predsjednika Vijeća dnevni red konstituirajuće sjednice moguće je na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 1/3 vijećnika nadopuniti novim točkama dnevnog reda vodeći računa o postupku donošenja akata ili izboru tijela Vijeća.

IV. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 11.

Vijećnik ima prava i dužnosti:
– sudjelovati na sjednicama Vijeća i njegovih radnih tijela i na njima raspravljati,
– raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća,
– predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,
– postavljati pitanja iz djelokruga rada Vijeća,
– postavljati pitanja načelniku i njegovom zamjeniku,
– tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Općine te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge.
– biti biran u radna tijela Vijeća,
– ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Vijeća,
– čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s
pozitivnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.
– ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama zakona, Statuta i ovog Poslovnika.

Članak 12.

Vijećnik ima prava i dužnosti biti nazočan na sjednicama i sudjelovati u radu Vijeća i radnih tijela Vijeća čiji je član.
Vijećnik je dužan izvršavati zadaće koje mu u svom djelokrugu povjeri Vijeće, odnosno radno tijelo Vijeća kojeg je on član.

Članak 13.

O nazočnosti vijećnika sjednicama Vijeća i radnih tijela vodi se evidencija.
Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela utvrđuje način vođenja evidencije.
U slučaju da je spriječen nazočiti sjednici Vijeća, vijećnik je dužan o tome izvijestiti predsjednika Vijeća ili pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 14.

Vijećniku se dostavljaju:
1. Prijedlozi akata koje donosi Vijeće,
2. Izvješća i drugi materijali o kojima će se raspravljati na sjednici Vijeća ili
radnog tijela čiji je član.

Članak 15.

Vijećnik ima pravo tražiti od pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela pružanje stručne i tehničke pomoći i osiguravanje uvjeta za rad potrebnih u obavljanju dužnosti vijećnika, osobito pružanje stručne pomoći u izradi prijedloga akata koje podnosi Vijeću i njegovim radnim tijelima.
Jedinetveni upravni odjel koji obavlja stručne poslove za Vijeće dužan je pružiti pomoć vijećniku u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.

Članak 16.

Vijećnik ne smije u obavljanju privatnih poslova, gospodarskih i drugih djelatnosti koristiti položaj vijećnika.

Članak 17.

Vijećnik ima pravo na naknadu za rad u Vijeću, u visini i na način određen posebnim aktom Vijeća
Vijećnik može i bez naknade obavljati funkciju člana Vijeća a može se pismenim putem odreći pripadajuće mu naknade u korist određenih fondova, humanitarnih organizacija ili u druge svrhe koje sam odredi.

Članak 18.

Vijećnici mogu osnovati klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i klub nezavisnih vijećnika.
Klub vijećnika u Vijeću mogu osnovati:
– politička stranka koja ima najmanje tri vijećnika,
– dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri vijećnika,
– najmanje tri nezavisna vijećnika.
Vijećnik može biti član samo jednog kluba.
O osnivanju kluba kao i o svim naknadnim promjenama predsjednik kluba u pisanom obliku obavještava predsjednika Vijeća, te prilaže pravila rada kluba i podatke o članovima.
Predsjednik Vijeća brine da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala, izvjestitelji i dr.)

V. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

Članak 19.

Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih vijećnika Vijeća. Predsjednik Vijeća bira se na konsttituirajućoj sjednici.
Nakon što se izabere predsjednik Vijeća predsjednik može predložiti dopunu dnevnog reda.

Članak 20.

Predsjednik Vijeća:
– zastupa Vijeće,
– saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Vijeća,
– predlaže dnevni red Vijeća,
– upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
– brine o postupku donošenja odluka i općih akata,
– održava red na sjednici Vijeća,
– usklađuje rad radnih tijela,
– potpisuje odluke i akte koje donosi Vijeće,
– brine o suradnji Vijeća i načelnika,
– brine se o zaštiti prava vijećnika,
– brine o javnosti rada Vijeća,
– obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim Poslovnikom.

Članak 21.

Potpredsjednici Vijeća pomažu u radu predsjedniku Vijeća i obavljaju poslove iz djelokruga predsjednika, kada im ih predsjednik povjeri.
Potpredsjednici Vijeća zamjenjuju predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.
Dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti predsjednika.

Članak 22.

Predsjedniku Vijeća u pripremanju i organiziranju sjednice Vijeća pomaže pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.

1. IZBOR PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

Članak 23.

Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednike Vijeća podnosi Odbor za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 vijećnika.
Vijećnik može sudjelovati u podnošenju samo jednog prijedloga kandidata.
Prijedlog kandidata za predsjednika i potpredsjednike je pojedinačan, podnosi se u pisanom obliku i potvrđuje se potpisom ovlaštenih predlagatelja.

Članak 24.

Predsjednik i potpredsjednici Vijeća biraju se javnim glasovanjem, ako Vijeće većinom glasova ne odluči drugačije.
Za predsjednika i potpredsjednika izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina svih vijećnika.
Ako prigodom glasovanja za predsjednika i potpredsjednika Vijeća prijedlog kandidata ne dobije većinu glasova svih vijećnika ili ako od dva predložena kandidata niti jedan ne dobije većinu glasova svih vijećnika, glasuje se ponovno (drugi krug glasovanja) po istom postupku kao u prvom krugu glasovanja.
Ako i u drugom krugu glasovanja kandidat ne dobije većinu glasova svih vijećnika, provodi se novi izborni postupak sukladno članku 23. i 24. ovog Poslovnika, na idućoj sjednici Vijeća, s istim, a najkasnije u roku od 15 dana.
Ako je za izbor predsjednika ili potpredsjednika predloženo više od dva kandidata, a niti jedan ne dobije većinu glasova svih vijećnika, u drugom krugu glasovanja sudjeluju samo dva kandidata koji su u prvom krugu glasovanja dobili najviše glasova.
Ako ni u drugom krugu glasovanju niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova svih vijećnika, provodi se novi izborni postupak sukladno članku 23. i 24. ovog Poslovnika, na idućoj sjednici Vijeća, a najkasnije u roku od 15 dana.

2. RAZRJEŠENJE PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

Članak 25.

Predsjednik i potpredsjednici Vijeća razrješuju se svoje dužnosti prije isteka mandata danom donošenja odluke o razrješenju, ako odlukom o razrješenju nije drugačije određeno, odnosno danom kada Vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost, a najkasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke.
Ostavka se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na samoj sjednici Vijeća.
Prijedlog za razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća može dati najmanje 1/3 vijećnika. Prijedlog mora biti dostavljen predsjedatelju u pisanom obliku, te mora biti podržan imenima i prezimenima vijećnika i njihovim vlastoručnim potpisima.
Odluka o razrješenju prihvaćena je ako je za nju glasovala većina svih vijećnika.

VI. RADNA TIJELA OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 26.

Radna tijela Vijeća osnovana Statutom Općine su:

1. Mandatni odbor,
2. Odbor za izbor i imenovanja,
3. Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost.
4. Odbor za proračun i financije,
5. Komisija za popis birača,
6. Odbor za imenovanje naselja i ulica,
7. Odbor za javna priznanja
Predsjednik i članovi radnog tijela biraju se u pravilu između vijećnika a mogu se birati i iz reda znanstvenih, stručnih i drugi javnih osoba.

Članak 27.

Sva radna tijela Vijeća: Mandatni odbor, Odbor za izbor i imenovanje, Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost, Odbor za proračun i financije, Odbor za imenovanje naselja i ulica i Odbor za javna priznanja čine predsjednik i dva člana, dok se Komisija za popis birača sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika, dva člana i dva zamjenika članova.
Mandatni odbor bira se na prvoj sjednici Vijeća iz redova vijećnika kao i Odbor za izbor i imenovanje.

Članak 28.

Poslovi i zadaci radnih tijela Vijeća utvrđeni su i bliže opisani Statutom Općine.

Članak 29.

O sazivanju sjednica radnih tijela Vijeća, vijećnici koji nisu članovi tih radnih tijela, obavještavaju se putem pošte, telefonom, putem oglasne ploče Vijeća i objavom na web stranici Općine.
U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Vijeće, a odnosi se na djelokrug rada radnog tijela.
Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima obavijestiti predlagatelja akta, načelnika i Vijeće.

Članak 30.

Pored radnih tijela navedenih u članku 26. ovog Poslovnika, Vijeće posebnom odlukom osniva i druga stalna i povremena radna tijela u svrhu priprema odluka iz djelokruga Vijeća, za proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja, za pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga iz djelokruga Vijeća, za praćenje izvršavanja odluka i općih akata Vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, te za izvršavanje određenih poslova i zadataka za Vijeće.
Način rada radnih tijela Vijeća, reguliran je odlukom o osnivanju radnih tijela.

 

Članak 31.

Predsjednik i članovi radnih tijela biraju se za mandatno razdoblje, ako odlukom o osnivanje nije određeno drugačije.
Predsjednici i članovi radnih tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena na koje su izabrani, zbog prestanka mandata vijećnika, spriječenosti ili drugih opravdanih razloga.

Članak 32.

Radna tijela razmatraju pitanja iz svog djelokruga. O svom radu podnose izvješćeVijeću.

VII. ODNOS VIJEĆA I NAČELNIKA

Članak 33.

Načelnik i zamjenik načelnika prisustvuju sjednicama Vijeća.
Načelnik određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Vijeća.

Članak 34.

Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta načelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava načelnika o stajalištima i mišljenjima vijeća odnosno radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, niti je dostavljeno mišljenje, Vijeće ili radno tijelo može odgoditi raspravu o tom pitanju.

Članak 35.

Temeljem članka 32. stavak 2. ovog Poslovnika izvjestitelj je dužan sudjelovati na sjednicama kluba vijećnika ako to predsjednik kluba vijećnika zatraži od načelnika najkasnije 3 dana prije dana održavanja sjednice.

Članak 36.

Postupak razrješenja načelnika i njegovog zamjenika propisan je Statutom Općine i zakonom.

VIII. AKTI VIJEĆA

Članak 37.

Vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom Općine Trpanj i ovim Poslovnikom donosi Statut, Poslovnik Vijeća, odluke, Proračun, Godišnji obračun proračuna, odluku o izvršenju proračuna, odluku o izmjenama i dopunama Proračuna, donosi pravilnike, pravila, povelje, programe, planove, preporuke, zaključke i druge opće akte, osniva radna tjela Vijeća, odlučuje o zaduživanju i davanju jamstva, o pristupanju međunarodnim udruženjima lokalnih jedinica i suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, raspisuje lokalni referendum te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom i Statutom Općine.
Vijeće donosi rješenja, zaključke i druge pojedinačne akte, kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.
Radna tijela Vijeća donose zaključke, preporuke i mišljenja.

Članak 38.

Odlukom se uređuju odnosi iz samoupravnog djelokruga Općine koji su od općeg značaja za građane, pravne osobe i druge pravne subjekte, utvrđuju se njihova prava i dužnosti, odnosno uređuju se i druga pitanja od interesa za Općinu.
Programom rada utvrđuje se godišnji ili višegodišnji sadržaj i dinamika rada, te nositelji, izvršitelji i vrijeme izvršenja zadataka.
Preporukom Vijeće izražava se mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa i načinima rješavanja pojedinih problema, ukazuje na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu Ustava, zakona i drugih općih akata koje donosi Vijeće.
Poveljom se uspostavljaju osnovna načela i odnosi između Općine Trpanj i ostalih općina i gradova u zemlji i inozemstvu.

Članak 39.

Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja, prihvaćaju izvješća ili utvrđuje obveza načelnika i upravnih tijela u pripremanju akata i mjera za primjenu odluka Vijeća.
Zaključkom se rješavaju i druga pitanja iz djelokruga Vijeća, radnih tijela i upravnih tijela, ako zakonom, propisom donesenim na temelju zakona, Statutom ili ovim Poslovnikom nije propisano donošenje druge vrste akta.
Rješenjem Vijeće u svom djelokrugu odlučuje o izboru i imenovanju, odnosno razrješenju, te o davanju suglasnosti na izbor i imenovanje.
Rješenjem se rješavaju i druga pojedinačna pitanja, ako je zakonom, propisom donesenim na temelju zakona, Statutom Općine Trpanj ili ovim Poslovnikom tako propisano.

Članak 40.

Akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća.
Zaključke koje donose radna tijela Vijeća potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke.

Članak 41.

Na izvornike odluka i drugih akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.
Pod izvornikom odluke odnosno drugog akta Vijeća podrazumjeva se onaj koji je usvojen na sjednici Vijeća.
O izradi izvornika odluke i drugih općih akata Vijeća, o potpisu, stavljanju pečata, čuvanju, njihovoj evidenciji, objavi u «Službenom glasniku Dubrovačko neretvanske županije» brine se upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Vijeće.
Izvornici akata čuvaju se u arhivi Općine.

Članak 42.

Odluke i drugi opći akti Vijeća objavljuju se u «Službenom glasniku Dubrovačko neretvanske županije».
O objavi akata Vijeća brine se Jedinstveni upravni odjel koje obavlja stručne poslove za Vijeće .
Jedinstveni upravni odjel daje ispravak pogrešaka u objavljenom tekstu općeg i drugog akta koji je objavljen u«Službenom glasniku Dubrovačko neretvanske županije»», a iznimno, utvrđenih na osnovi uspoređivanja s izvornikom.
Odluke i drugi opći akti Vijeća stupaju na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Dubrovačko neretvanske županije», a iznimno, radi osobito opravdanih razloga, može se odrediti da stupaju na snagu i danom objave.
Odluke i drugi opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.

1. POSTUPAK ZA DONOŠENJE ODLUKA I DRUGIH AKATA

a) Pokretanje postupka

Članak 43.

Postupak za donošenje općinskih akata pokreće se prijedlogom za donošenje općeg akta.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Vijeće jesu: vijećnici, radna tijela Vijeća, načelnik, te klub vijećnika, ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije propisano da prijedloge pojedinih akata mogu podnijeti samo određeni predlagatelji.
Inicijativu za donošenje općih akata mogu davati građani i pravne osobe, udruge građana te upravna tijela.
O inicijativi iz stavka 3. ovog članka Vijeće mora raspravljati ako je potpisom podrži najmanje 10% (deset posto) birača upisanih u popis birača Općine, te dati odgovor podnositeljima inicijative najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema inicijative.
Svaki građanin ima pravo Vijeću i njegovim tijelima slati predstavke i pritužbe, te davati prijedloge i na njih dobiti odgovor sukladno Statutu Općine i pozitivnim zakonskim normama.

b) Prijedlog akta

Članak 44.

Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.
Prijedlog akta sadržava:
1. pravni temelj za donošenje akta,
2. tekst prijedloga akta s obrazloženjem,
3. ocjenu stanja, osnovna pitanja koja se trebaju urediti i svrhu koja se uređivanjem
odnosa na predloženi način želi postići,
4. procjenu sredstava potrebnih za provođenje odluke i način njihova osiguranja,
5. važeći akt ako se donosi novi odnosno dio akta ako se predlaže njegova izmjena
ili dopuna.
Uz prijedlog akta može se priložiti i odgovarajuća dokumentacija.
Ako se predlaže stupanje na snagu akta danom objave potrebno je posebno obrazložiti opravdanost tog prijedloga.
Predlagač prijedloga akta može pojedina rješenja predložiti alternativno, s potrebnim obrazloženjem svake od predloženih alternativa.

c) Podnošenje prijedloga odluke

Članak 45.

Prijedlog akta podnosi se predsjedniku Vijeća.
Predlagatelj akta obvezan je izvijestiti predsjednika Vijeća tko će na radnim tijelima Vijeća i na samoj sjednici Vijeća davati objašnjenja i obrazloženja u ime predlagatelja.
Ako predsjednik ocijeni da prijedlog akta nije podnesen u skladu s ovim Poslovnikom, zatražit će od predlagatelja da u roku od 15 (petnaest) dana uskladi prijedlog akta.
Za vrijeme dok predlagatelj odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akta utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 (petnaest) dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da prijedlog akta nije ni podnesen.

Članak 46.

Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog akta koji je podnesen u skladu s ovim Poslovnikom uvrstiti u dnevni red slijedeće sjednice Vijeća.

Članak 47.

Prije rasprave o prijedlogu odluke na sjednici Vijeća predsjednik Vijeća upućuje prijedlog odluke nadležnom radnom tijelu i načelniku, ako on nije predlagatelj, na razmatranje i davanje mišljenja.
Radna tijela podnose izvješća u kojima daju primjedbe, prijedloge i mišljenja o prijedlogu odluke, a mogu podnijeti i amandmane.
Svoje mišljenje načelnik daje u obliku zaključka.

Članak 48.

O prijedlogu za donošenje akta raspravit će Vijeće u pravilu u roku od mjesec dana od dana podnošenja prijedloga akta predsjedniku Vijeća.

Članak 49.

Rasprava o prijedlogu akta na sjednici Vijeća obuhvaća izlaganje predlagatelja i izvjestitelja radnih tijela, raspravu o prijedlogu i podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje akta.

Članak 50.

Predlagatelj akta, odnosno predstavnik kojeg on odredi, može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj akta, odnosno predstavnik kojeg on odredi, ima pravo, kad zatraži riječ, u tijeku rasprave uzimati riječ, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima, te iznesenim prijedlozima, primjedbama i mišljenjima.
U tijeku rasprave imaju pravo tražiti riječ i izvjestitelji nadležnih radnih tijela i Odbora za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost, te načelnik i kada on nije predlagatelj.

Članak 51.

Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.
Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.

d) Amandmani

Članak 52.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga akta podnosi se u tijeku rasprave o prijedlogu u obliku amandmana uz obrazloženje.
Pravo podnošenja amandmana imaju ovlašteni predlagatelji iz članka 43. stavak 2. ovog Poslovnika.
Predlagatelj akta i načelnik i ako nije predlagatelj odluke, mogu podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

Članak 53.

O amandmanima se izjašnjavaju predlagatelj odluke i načelnik neovisno da li je predlagatelj općeg akta ili ne.
Izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka u pravilu je usmeno i iznosi se tijekom rasprave ili neposredno prije glasovanja o amandmanima.
Na očitovanje predlagatelja akta o pojedinom amandmanu može se osvrnuti samo podnositelj amandmana, a njegov govor ne može trajati dulje od 3 (tri) minute.

Članak 54.

Amandman koji je podnio predlagatelj akta ili se s njim suglasio, postaje sastavnim dijelom prijedloga akta i o njemu se ne glasuje odvojeno.
Ako prijedlog općeg akta nije podnio načelnik, o amandmanu s kojim se načelnik nije suglasilo glasuje se odvojeno.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koji se oni odnose.
Ako je na jedan članak prijedloga akta podneseno više amandmana, glasuje se redoslijedom po kojem su amandmani podneseni.
Ako je na jedan članak prijedloga akta podneseno više amandmana identičnog sadržaja, glasuje se samo o prvom od njih.
Ako ima više amandmana koji se međusobno isključuju, otpada potreba daljnjeg glasovanja čim se jedan od tih amandmana usvoji.

Članak 55.

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio prijedloga akta o kojem se glasuje.

Članak 56.

Ako amandman sadrži prijedloge kojima se zahtijeva angažiranje financijskih sredstava, podnositelj amandmana dužan je istovremeno predložiti mogućnost osiguranja tih sredstava.

Članak 57.

Ako su podnijeti amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prijedloga akta, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima i predlagatelju ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.
Vijeće može odlučiti da se prije glasovanja o amandmanima rasprava prekine i amandmani dostave Odboru za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost radi utvrđivanja konačnog teksta odredaba koje se mijenjaju amandmanima i radi usuglašavanja drugih odredaba prijedloga akta koje su u vezi s tim odredbama.

Članak 58.

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.

e) Donošenje akta po žurnom postupku

Članak 59.

Iznimno akt se može donijeti po žurnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi nedonošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Općinu.
Uz prijedlog da se akt donese po žurnom postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi član Vijeća, tada mora imati pismenu podršku još 4 člana Vijeća.
Prijedlog za donošenje akta po žurnom postupku podnosi se predsjedniku Vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Vijeća.
Predsjednik Vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po žurnom postupku vijećnicima, te načelniku ako on nije predlagatelj.

Članak 60.

U žurnom postupku ne primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na propisane rokove za pojedine radnje u postupku donošenja odluke.

Članak 61.

O prijedlogu za donošenje akta po žurnom postupku odlučuje se na sjednici Vijeća prilikom utvrđivanja dnevnog reda.
Ako prijedlog za donošenje akta nije podnio načelnik, predsjednik Vijeća zatražit će od načelnika mišljenje o tom prijedlogu prije održavanja sjednice.

Članak 62.

Na predloženi akt koji se donosi po žurnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
U postupku s amandmanima primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na amandmane na prijedlog odluke koja se donosi po redovitom postupku.

f) Donošenje drugih akata

Članak 63.

Na donošenje drugih akata odgovarajuće se primjenjuju odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja akta, prema njegovoj prirodi.
Uz prijedloge kandidata za dužnosnike i ravnatelje ustanova koje bira i imenuje Vijeće podnositelji prijedloga dužni su priložiti životopis predloženog kandidata.
Vijeće razmatra izvješća, analize i informacije. U povodu toga donosi zaključke.

2. POSTUPAK DONOŠENJA I PROMJENE POSLOVNIKA

Članak 64.

Poslovnik Vijeća Općine donosi se na jednoj sjednici Vijeća na prijedlog Odbora za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost.
Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost dostavlja prijedlog Poslovnika predsjedniku vijeća radi uvrštavanja u dnevni red sjednice Vijeća.

Članak 65.

Prijedlog za promjenu Poslovnika Vijeća mogu dati Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost, klub vijećnika ili najmanje 1/3 vijećnika.
Prijedlog za promjenu Poslovnika mora biti pismeno obrazložen na način da se navedu razlozi za promjenu Poslovnika, te promjene koje se predlažu. Ako prijedlog podnosi klub vijećnika ili najmanje 1/3 vijećnika isti mora biti podržan imenima i prezimenima vijećnika i njihovim vlastoručnim potpisima.
Ako prijedlog za promjenu Poslovnika podnosi Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost isti se dostavlja predsjedniku Vijeća radi uvrštavanja u dnevni red sjedniceVijeća.
Ako prijedlog za promjenu Poslovnika predlaže klub vijećnika ili najmanje 1/3 vijećnika, predsjednik Vijeća, nakon što istog zaprimi, a najkasnije u roku od 15 dana, upućuje istog Odboru za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost koji ga razmatra i uz mišljenje vraća Vijeću najkasnije u roku od 15 dana, radi uvrštavanja u dnevni red.
Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika donosi se na jednoj sjednici Vijeća.

Članak 66.

O donošenje i promjeni Poslovnika Vijeće odlučuje većinom glasova svih vijećnika.

IX. SJEDNICE OPĆINSKOG VIJEĆA

a) Sazivanje sjednice

Članak 67.

Sjednice Vijeća održavaju se kao redovite.
U iznimnim slučajevima mogu se sazvati i kao izvanredne.
Predsjednik Vijeća saziva sjednicu Vijeća po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog načelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno načelnika.
Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 4. ovog članka, sjednicu će sazvati načelnik u roku od 15 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 4. i 5. ovog članka sjednicu Vijeća može na zahtjev 1/3 vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

Članak 68.

Poziv za sjednicu dostavlja se vijećnicima u pravilu 3 (tri) dana prije sjednice putem pošte, a ako postoje opravdani razlozi koji se moraju obrazložiti na početku sjednice, taj rok može biti kraći.
Sjednice Vijeća mogu se sazvati i elektroničkim putem, te se održavati putem videoveze (videokonferencija).
Uz poziv se dostavlja prijedlog dnevnog reda, svi materijali o kojima će se voditi rasprava i zapisnik s prethodne sjednice.
Poziv za sjednicu Vijeća osim vijećnicima dostavlja se i načelniku, zamjeniku načelnika, pročelniku Jedinstvenog upravnog odjela, direktoru Turističkog ureda Turističke zajednice Općine, direktoru Komunalnog poduzeća, a po potrebi i drugim osobama čija je nazočnost od značaja za raspravu i odlučivanje o određenom pitanju.
Direktoru Turističkog ureda Turističke zajednice Općine, direktoru Komunalnog poduzeća, uz poziv za shednicu dostavljaju se i materijali koji se odnose na točke dnevnog reda iz njihove nadležnosti.
Svi koji su pozvani i dužni sjednici nazočiti imaju pravo sudjelovati u sjednici vijeća, predlagati i davati svoja mišljenja sukladno ovom Poslovniku ali nemaju pravo glasovati.
Osim navedenih u stavku 4. ovog članka, prigodom održavanja svečanih sjednica Vijeća, na sjednicu se pozivaju i drugi uzvanici po ocjeni predsjednika Vijeća i dobitnici javnih priznanja Općine, te drugi uzvanici.

Članak 69.

Izvanredna sjednica Vijeća može se sazvati brzojavom, telefonom ili osobnim pozivanjem vijećnika.
Prijedlog za sazivanje izvanredne sjednice Vijeća može dati najmanje 1/3 vijećnika i načelnik, a upućuju ga pisano predsjedniku vijeća.
Uz prijedlog za sazivanje izvanredne sjednice Vijeća ovlašteni predlagatelji obrazlažu i razlog za sazivanje, te predlažu dnevni red takve sjednice.

b) Utvrđivanje kvoruma, odgoda i prekid sjednice

Članak 70.

Kad predsjednik Vijeća utvrdi nazočnost većine vijećnika, otvara sjednicu.
Nazočnost vijećnika utvrđuje se brojenjem ili prozivanjem.
Nazočnost se utvrđuje:
– na početku sjednice,
– u tijeku sjednice kad predsjednik ocijeni da nije nazočan potreban broj vijećnika za odlučivanje,
– na zahtjev vijećnika koji ocijeni da nije nazočan dovoljan broj vijećnika.

Članak 71.

Ako vijećnik želi ranije napustiti sjednicu Vijeća, o tome mora izvijestiti predsjednika Vijeća.

Članak 72.

Ako predsjednik Vijeća utvrdi na početku sjednice da nije nazočan potreban broj vijećnika, odgađa sjednicu za određeni dan i sat.
O odgodi sjednice i o nastavku prekinute sjednice pisanim se putem obavještavaju samo nenazočni vijećnici.

Članak 73.

U slučaju odgode, odnosno prekida sjednice, predsjednik Vijeća zakazati će sjednicu, odnosno nastavak sjednice najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana odgode, odnosno prekida.
Rok za sazivanje odgođene, odnosno prekinute sjednice računa se od dana održavanja odgođene, odnosno prekinute sjednice.

Članak 74.

Tijekom sjednice predsjednik pojedinog Kluba vijećnika može tražiti stanku zbog održavanja sjednice kluba.
Predsjednik Vijeća dužan je odobriti stanku te odlučiti koliko će stanka trajati.

c) Izvješće načelnika

Članak 75.

Nakon utvrđivanja kvoruma sjednica započinje usvajanjem dnevnog reda te aktualnim satom u okviru kojeg načelnik a po potrebi i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, podnosi kratko usmeno izvješće o radu Općine između dvije sjednice Vijeća. Za vrijeme trajanja aktualnog sata svi nazočni mogu postavljati pitanja i davati prijedloge načelniku (pročelniku) sukladno ovom Poslovniku.

Članak 76.

Osim podnošenja izvješća iz članka 75. ovog Poslovnika načelnik podnosi izvješće o svom radu sukladno Statutu Općine.
Prijedlog za traženje izvješća od načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje 1/3 vijećnika.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća načelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.

Članak 77.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 30 dana od dana primitka.

Članak 78.

Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.
Načelnik ima pravo na sjednici se usmeno očitovati na podneseni prijedlog.

Članak 79.

Raspravu o izvješću načelnika Vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od načelnika traži izvršavanje općih akata Vijeća.

Članak 80.

Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.

d) Vijećnička pitanja

Članak 81.

Nakon izvješća načelnika o radu Općine Trpanj između dvije sjednice Vijeća, vijećnici mogu postavljati pitanja, tražiti obavijesti i davati prijedloge načelniku, pročelniku Jedinstvenog upravnog odjela, direktorima komunalnog poduzeća, direktoru Turističkog ureda Turističke zajednice Općine, osobito o izvršavanju općinskih odluka i drugih akata, o radu općinskih tijela, tijela mjesne samouprave, općinske uprave, trgovačkih društava, te o stanju u pojedinim djelatnostima.

Članak 82.

Pitanja se na sjednici postavljaju usmeno ili se u pisanom obliku, a vijećnik je dužan navesti kome upućuje pitanje.
Pitanja postavljena u pisanom obliku predaju se Jedinstvenom upravnom odjelu koji ih dostavlja onome kome su upućena.

Članak 83.

Vijećnik može za svaku točku dnevnog reda postaviti do 3 pitanja i iznijeti jedan prijedlog.
Pitanje mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme.
Svaki vijećnik može, postavljajući pitanja i iznoseći prijedlog, govoriti najviše pet minuta.
Vijećnička pitanja provode se u trajanju do 60 minuta.

Članak 84.

Odgovor na postavljeno pitanje, traženu obavijest ili na dane prijedloge daje se, u pravilu, na istoj sjednici.
Ako se odgovor ili tražena obavijest ne mogu dati na istoj sjednici, ili ako je zatražen pisani odgovor, odgovor će se vijećniku dostaviti najkasnije u roku od petnaest dana od dana dostave prijedloga ili pitanja, a svim vijećnicima uz poziv za slijedeću sjednicu Vijeća.
Ako se odgovor ili tražena obavijest ne mogu dati u roku iz prethodnog stavka, vijećniku koji je postavio pitanje ili zatražio obavijest, mora se o istome dati pisana obavijest uz navođenje razloga zbog kojih odgovor nije moguće dati u propisanom roku.

Članak 85.

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, načelnik, zamjenik načelnika odnosno pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Vijeća bez prisutnosti javnosti ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu rada to pitanje.

Članak 86.

Nakon primljenog odgovora ili obavijesti vijećnik može na sjednici Vijeća iznijeti svoje mišljenje o odgovoru, odnosno obavijesti, te postaviti dopunsko pitanje u trajanju od jedne minute.
Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na sljedećoj sjednici.
Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Vijeća obavijestio Vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.

Članak 87.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća uputit će vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.
Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojoj je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.

e) Prihvaćanje zapisnika

Članak 88.

Prije utvrđivanja dnevnog reda prihvaća se zapisnik o radu na prethodnoj sjednici.O zapisniku se ne vodi rasprava ali se na zapisnik mogu dati primjedbe.
Kad se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari ili kada je sa rasprave o nekom predmetu isključena javnost, vodi se odvojeni zapisnik.

Članak 89.

Zapisnik sadrži vrijeme i mjesto održavanja sjednice, imena nazočnih i izočnih vijećnika, te drugih nazočnih prema članku 68. stavak 4. ovog Poslovnika, tijek sjednice s nazivom prijedloga o kojem se raspravljalo i odlučivalo, imena govornika koji su sudjelovali u raspravi, rezultat glasovanja o pojedinom prijedlogu, te nazive odluka i drugih akata koji su doneseni na sjednici.
Sastavni dio zapisnika su i izglasani tekstovi općih i drugih akata.

Članak 90.

Vijećnik ima pravo iznijeti primjedbu na zapisnik prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.
Ako se primjedba prihvati u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene.
Zapisnik se prihvaća glasovanjem «za» ili «protiv».
Usvojeni zapisnik potpisuje Predsjednik Vijeća i zapisničar.
Izvornike zapisnika sjednice čuva se u pisarnici – arhivi Jedinstvenom upravnom odjelu.

Članak 91.

O radu na sjednici Vijeća vodi se i tonski zapis, koji sadrži potpuni tijek sjednice.
Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela koje obavlja stručne poslove za Vijeće dužan je, uz suglasnost predsjednika Vijeća, vijećnicima na njihov zahtjev omogućiti uvid u tonski snimak sjednice.
Tajništvo Jedinstvenog upravnog odjela brine o čuvanju fonografskih zapisa.
Zabranjeno je iznošenje tonskih snimaka iz ureda Jedinstvenog upravnog odjela.

f) Dnevni red

Članak 92.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve prijedloge što su ih podnijeli ovlašteni predlagatelji na način utvrđen ovim Poslovnikom.
Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen prijedlog kojeg je predložio ovlašteni predlagatelj na način predviđen ovim Poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje bez rasprave, ako je materijal dostavljen vijećnicima, najkasnije prije odlučivanja o dnevnom redu.

Članak 93.

Ako izmjena i dopuna prijedloga dnevnog reda uključuje unošenje u dnevni red novog prijedloga za odlučivanje za koji predlagatelj traži žurnost, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po predloženoj dopuni, a Općinsko vijeće odlučit će je li žurnost opravdana.
Odluku o tome Općinsko vijeće donosi bez rasprave.

Članak 94.

Ako Općinsko vijeće prihvati žurnost postupka prijedlog se uvrštava u dnevni red, a ako žurnost nije prihvaćena, predlagatelj se izjašnjava o upućivanju prijedloga u redovan postupak.

Članak 95.

Ovlašteni predlagatelji iz članka 43. stavka 2. ovog Poslovnika mogu predložiti da se iz predloženog dnevnog reda pojedini prijedlog izostavi ili da se izmijeni redoslijed razmatranja pojedinih prijedloga.

Članak 96.

Prigodom utvrđivanja dnevnog reda, najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini prijedlog izostavi iz dnevnog reda, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim prijedlogom, a nakon toga da se izmijeni redoslijed razmatranja pojedinih prijedloga.
Nakon donošenja odluke o navedenim prijedlozima, prihvaća se dnevni red u cjelini.
O prihvaćanju dnevnog reda odlučuje se glasovanjem «za» ili «protiv» većinom glasova nazočnih vijećnika.

Članak 97.

Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red.
Tijekom sjednice predsjednik Vijeća može promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda, a prethodno je o tome dužan zatražiti glasovanje vijećnika.
Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.

Članak 98.

Ovlašteni predlagatelj prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red ili je skinut s dnevnog reda Vijeća može ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Vijeće ne odluči drugačije.

g) Predsjedanje i sudjelovanje u radu

Članak 99.

Sjednici Vijeća predsjeda predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik koji ga zamjenjuje u skladu s ovim Poslovnikom a kojeg odredi predsjednik Vijeća.

Članak 100.

U radu sjednice, kao gosti, mogu sudjelovati svi oni koje je pozvao predsjednik Vijeća.
Ako su sjednici Vijeća nazočni građani oni nemaju pravo aktivno sudjelovati u radu sjednice. Iznimno ako se građanin nazočan sjednici želi uključiti u raspravu, mora zatražiti riječ od predsjednika Vijeća, koji je o tome dužan zatražiti glasovanje vijećnika.
Na sjednici nitko ne može govoriti prije nego što od predsjednika Vijeća dobije riječ.
Prijave za govor primaju se kad se otvori rasprava, te u tijeku rasprave sve do njezina zaključenja.
U raspravi se govori, u pravilu, s govornice.
Predsjednik Vijeća može u iznimnim slučajevima dozvoliti da se govori s mjesta.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća brine se da govornik ne bude ometan, vrijeđan ili spriječen u svom govoru.

Članak 101.

Predsjednik Vijeća daje riječ govornicima redoslijedom kojim su se prijavili.
Govornik može govoriti samo jednom o temi o kojoj se raspravlja, prema utvrđenom dnevnom redu, ne ponavljajući ono što je već rečeno i to najdulje pet minuta, dok predlagatelj, načelnik ako on nije predlagatelj, pročelnik, izvjestitelj radnog tijela i predstavnik Kluba vijećnika, može govoriti dva puta, ali najdulje deset minuta.
Zbog važnosti predmeta raspravljanja Vijeće može odlučiti da pojedini govornik govori i dulje.
Ako se govornik udalji od predmeta raspravljanja, predsjednik Vijeća opomenut će ga.
Ako se govornik i poslije opomene ne pridržava predmeta raspravljanja predsjednik Vijeća može mu oduzeti riječ.

Članak 102.

Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi usvojenog dnevnog reda, predsjednik Vijeća daje riječ odmah kad to zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od jedne minute.
Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika, odnosno utvrđenog dnevnog reda.
Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o prigovoru se na njegov zahtjev odlučuje bez rasprave.

Članak 103.

Vijećniku koji zatraži riječ da bi ispravio navod za koji smatra da je netočan (ispravak netočnog navoda) ili da bi izrazio neslaganje s nečijim govorom (replika), predsjednik Vijeća daje riječ čim završi govor onaj čiji navod želi ispraviti, odnosno na čiji govor želi replicirati. Govor tog vijećnika mora se ograničiti samo na ispravak, odnosno repliku i ne može trajati dulje od jedne minute.

Članak 104.

Govornik koji se prijavio za govor, a nije bio nazočan u dvorani kada je prozvan, gubi pravo govoriti o predmetu dnevnog reda za koji se prijavio.

Članak 105.

U radu i odlučivanju na sjednici Vijeća ima pravo sudjelovati svaki vijećnik.
U radu sjednice Vijeća sudjeluju, bez prava odlučivanja, načelnik, zamjenik načelnika, pročelnik jedinstvenog upravnog odjela, te ostali iz članka 68. stavak 4. ovog Poslovnika.
U radu svečane sjednice Općinskog vijeća sudjeluju, bez prava odlučivanja, osim navedenih u stavku 2. ovog članka i ostali iz članka 68. stavak 6. ovog Poslovnika.

h) Održavanje reda na sjednici i stegovne mjere

Članak 106.

Red na sjednici osigurava predsjedatelj.
Za povredu reda na sjednici predsjedatelj može izreći stegovne mjere: opomenu, opomenu s oduzimanjem riječi i udaljenje sa sjednice.
Ako predsjedatelj ne može održati red na sjednici redovnim mjerama prekinut će sjednicu na određeno vrijeme.

Članak 107.

Opomena se izriče govorniku:
– ako se u svom govoru ne drži teme o kojoj se raspravlja
– ako govori, a nije dobio odobrenje predsjedatelja
– ako svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika
– ako omalovažava ili vrijeđa predsjednika Vijeća, vijećnike i ostale nazočne
– ako se javi za ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu poslovnika, a
započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ
– ako svojim ponašanjem odstupa od općih pravila ponašanja u Vijeću
– ako na drugi način remeti red na sjednici Vijeća.

Članak 108.

Mjera opomene s oduzimanjem riječi izriče se govorniku koji i nakon izricanja opomene svojim govorom ili ponašanjem nastavi kršiti odredbe ovog Poslovnika o redu na sjednici zbog čega mu je već izrečena opomena.
Ova mjera se izriče govorniku i kada svojim govorom na grublji način vrijeđa predsjednika Vijeća ili članove Vijeća, te druge uvažene goste na sjednici, odnosno kad svojim govorom teže narušava ugled Vijeća.

Članak 109.

Stegovna mjera udaljenja sa sjednice Vijeća izriče se govorniku kada je svojim ponašanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovog Poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.
Mjera iz stavka 1. ovog članka može se izreći za vrijeme trajanja rasprave i odlučivanja o jednoj ili više točaka dnevnog reda ili za dan kada mu je izrečena stegovna mjera udaljenja sa sjednice.
Ako vijećnik ili drugi govornik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 1. ovog članka, predsjednik Vijeća će utvrditi da je vijećnik ili govornik udaljen sa sjednice a da se vijećnik ne broji prilikom glasovanja.

i) Rasprava o točkama dnevnog reda

Članak 110.

Vijeće može raspravljati ako je sjednici nazočna većina vijećnika.

Članak 111.

Na početku rasprave, predlagatelj svaki prijedlog u pravilu usmeno obrazlaže.
Nakon obrazloženja predlagatelja stavove radnih tijela izlažu izvjestitelji radnih tijela, a stavove Klubova vijećnika njihovi predstavnici.

Članak 112.

Predlagatelj može svoj prijedlog akta povući ako o njemu još nije odlučeno.
O povučenom prijedlogu akta prestaje rasprava.
Povučeni prijedlog akta ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.

Članak 113.

Kada se zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih razloga rasprava ne može završiti, Vijeće može odlučiti o prekidu sjednice i zakazati nastavak za određeni dan i sat o čemu se pismeno obavještavaju samo nenazočni vijećnici.
O prekidu sjednice odlučuje se bez rasprave.
Predsjednik će zakazati nastavak sjednice najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana prekida sjednice.

j) Odlučivanje

Članak 114.

Za donošenje akata na sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine vijećnika Vijeća osim u slučajevima kada je zakonom, Statutom Općine Trpanj ili ovim Poslovnikom drugačije određeno.

Članak 115.

Vijeće donosi akte većinom glasova, ukoliko je na sjednici Vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom Općine Trpanj ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Članak 116.

Većinom glasova svih vijećnika Vijeće odlučuje o:
– donošenju Statuta i Poslovnika, te o prijedlogu za promjenu Statuta odnosno Poslovnika,
– donošenju Proračuna, odluke o izvršenju Proračuna, Godišnjeg obračuna proračuna i Odluke o privremenom financiranju,
– izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
– proglašenju pojedinih osoba počasnim građaninom Općine,
– tajnom glasovanju,
– donošenju odluke o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih Statutom Općine Trpanj,
– donošenju odluke o raspisivanju referenduma o razrješenju načelnika i njegovog zamjenika,
– osnivanju javnih ustanova i drugih pravnih osoba za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu,
– opterećivanju općinske imovine hipotekom,
– višegodišnjem zaduživanju,
– o davanju jamstava,
– međuopćinskim sporazumima,
– u drugim slučajevima predviđenim zakonom i Statutom Općine.

Članak 117.

Vijeće o svakom prijedlogu na dnevnom redu odlučuje nakon rasprave, osim ako je Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.
Ako pitanje o kojem se raspravlja ne zahtjeva donošenje akta ili ako Vijeće ne želi o tom pitanju odlučivati, završava raspravu i prelazi na slijedeću točku dnevnog reda.
Ako Vijeće o pitanju o kojem je raspravljalo nije dovršilo raspravu ili ne želi odlučivati na istoj sjednici, rasprava se o tom pitanju odgađa za jednu od slijedećih sjednica.
Vijeće može u tijeku rasprave odlučiti o tome da pojedini predmet vrati predlagatelju odnosno odgovarajućem radnom tijelu radi dodatne obrade.

Članak 118.

Ako Vijeće ne prihvati prijedlog akta, taj se prijedlog može ponovno uputiti na sjednicu Vijeća najranije 6 (šest) mjeseci poslije neprihvaćanja prijedloga, osim ako Vijeće ne odluči drugačije.

k) Glasovanje

Članak 119.

Glasovanje na sjednici Vijeća je javno osim ako Vijeće, na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika, ne odluči većinom glasova svih vijećnika da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Članak 120.

Nakon završene rasprave glasuje se o podnesenim amandmanima.
Prigodom stavljanja amandmana na glasovanje, predsjednik objašnjava o kojem se amandmanu glasuje.

Članak 121.

Najprije se glasuje o prijedlogu za odgodu odlučivanja.
Ako taj prijedlog nije prihvaćen, nastavlja se glasovanjem o amandmanima.

Članak 122.

Javno se glasuje ili dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.
Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je «za» prijedlog, zatim tko je «protiv» prijedloga, odnosno da li se tko «suzdržao» od glasovanja.

Članak 123.

Poimenično se glasuje:
– ako se dizanjem ruke ne može točno utvrditi rezultat glasovanja, ili
– kad to odluči Vijeće na prijedlog predsjednika ili Kluba vijećnika.
Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani vijećnik ustane i izgovori «za» ili «protiv» prijedloga odnosno «suzdržan».

Članak 124.

Predsjednik utvrđuje rezultate glasovanja tako da prebrojavanjem utvrdi koliko je vijećnika glasovalo «za» prijedlog, koliko «protiv» prijedloga i koliko se «uzdržalo» od glasovanja.
Nakon toga predsjednik objavljuje je li prijedlog o kojem se glasovalo prihvaćen ili odbijen.

Članak 125.

Tajno se glasovanje provodi ako Vijeće odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno, te u slučajevima određenim zakonom.
Tajno se glasuje na glasačkim listićima iste veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se «za», «protiv» ili «suzdržan».

Članak 126.

Glasačke listiće priprema pročelnik upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Vijeće. Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.
Službenik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće.
Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.
Vijećnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg glasuje.
U slučajevima izjašnjavanja o drugim pitanjima, glasuje se na način da se zaokruži «za» ili «protiv» odnosno prema uputama na listiću.
Nevažećim se smatra glasački listić:
– koji je nepopunjen,
– koji je popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata vijećnik glasovao odnosno je li glasovao «za» ili «protiv» prijedloga,
– na kojem su dopisana nova imena,
– na kojem je vijećnik glasovao za više kandidata nego što ih se bira.

Članak 127.

Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u nazočnosti dva vijećnika koje izabere Vijeće.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
O tajnom glasovanju vodi se poseban zapisnik.

Članak 128.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća i službenik koji vodi zapisnik.

10. JAVNOST RADA

Članak 129.

Rad Vijeća je javan.
Vijeće izvješćuje javnost o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja (dnevni tisak, oglasne ploče, radio, «Službeni glasnik Dubrovačko neretvanske županije», web stranice Općine Trpanj i sl.).
Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Vijeća i njegovih radnih tijela.

Članak 130.

Sjednicama imaju pravo prisustvovati građani i predstavnici zainteresiranih pravnih osoba.
Predsjednik Vijeća može ograničiti broj građana zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici.

Članak 131.

Sjednica Vijeća održava se bez nazočnosti javnosti kada se raspravlja o materijalu koji se u skladu s posebnim propisima označava pojedinim stupnjem tajnosti.
Vijećnik ne smije iznositi podatke koje sazna na sjednici, a koji imaju karakter tajnosti.
Pročelnik upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Vijeće određuje postupanje s aktima koji su označeni određenim stupnjem povjerljivosti.

Članak 132.

Radi što potpunijeg i točnijeg izvješćivanja javnosti o rezultatima rada Vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i druga sredstva javnog priopćavanja ili održati konferenciju za tisak odnosno druga sredstva javnog priopćavanja.
Službeno priopćenje može dati predsjednik Vijeća odnosno radnog tijela ili osoba koju oni ovlaste za davanje priopćenja.
Konferencija za tisak održava se na temelju odlukeVijeća ili predsjednika Vijeća.

11. STRUČNA SLUŽBA

Članak 133.

Materijali za sjednicu Vijeća (poziv, zapisnik, tonski zapisi, materijali koji su razmatrani na sjednici, te izvornici akata) koje je donijelo Vijeće trajne su vrijednosti i čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu koje obavlja stručne poslove za Vijeće, a pohranjuju u Arhivi Općine Trpanj.
O sređivanju, čuvanju i pohranjivanju materijala sa sjednica Vijeća brine se
Jedinstveni upravni odjel koji obavlja stručne poslove za Vijeće.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 134.

Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Vijeća Općine (Sl. glasnik Dubrovačko neretvanske županije br:01/06).

Članak 135.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Dubrovačko neretvanske županije.

Klasa: 012-01/09-01/01
Ur.broj: 2117-07/09-01

Trpanj, 14. srpnja 2009.godine
OPĆINSKO VIJEĆE
PREDSJEDNIK
Bruno Koludrović v.r.

 

Strateški razvoj

Izrada Strateškog razvoja programa Općine Trpanj za razdoblje 2015.-2020.

Projekt izrade Strateškog razvoja programa Općine Trpanj za razdoblje 2015.-2020. predstavlja temeljni dokument razvoja općine, formiran u svrhu planiranja, provedbe, kontrole i ocjenjivanja ukupnog razvitka u periodu od 2014. – 2020. godine.

Projekt je u cijelosti financiran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR – EAFRD) u iznosu od 85.125,00 Kn.

– Strateški razvojni ciljevi Općine Trpanj koji su definirani Strategijom su:
– Unapređenje infrastrukturnog sustava općine na načelima održivog razvoja
– Opći rast životnog standarda uz razvoj ljudskih potencijala i mjera socijalne politike
– Razvoj održivog i konkuretnog gospodarskog okruženja
– Revitalizacija i valorizacija prirodne i kulturne baštine

Strateški razvojni program Općine Trpanj za razdoblje 2015. – 2020.

 

Prostorni plan

REPUBLIKA HRVATSKA
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
OPĆINA TRPANJ
OPĆINSKO VIJEĆE
Klasa: 350-05/04-01/02
Ur.broj:2117-07/08-01
Trpanj, 27.prosinca 2008.godine
Na temelju članka 100., a u svezi s odredbom članka 348. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne
novine broj 76/2007), temeljem članka 30.Statuta općine Trpanj („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske
županije“ broj 1/06), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (Službeni glasnik Dubrovačko-
neretvanske županije br: 2/99), suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva:
klasa: 350-02/08-11/19, ur.broj: 531-06-08-4 AMT od 17. listopada 2008. godine, Općinsko vijeće Općine
Trpanj, na svojoj 24. sjednici održanoj dana 27.prosinca 2008.godine, donijelo je
ODLUKU O DONOŠENJU
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE TRPANJ
I.
Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Trpanj (u daljnjem tekstu: Plan), kojega je izradio Zavod za urbanizam,
prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
II.
Plan je prikazan u elaboratu pod nazivom “Prostorni plan uređenja Općine Trpanj “, koji se sastoji od:
1. TEKSTUALNOG DIJELA:
u knjizi pod naslovom: „Prostorni plan uređenja Općine Trpanj, knjiga 1: tekst plana – odredbe za provođenje“, sa
sadržajem:
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA
2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1 Građevine od važnosti za državu i županiju
2.2 Građevinska područja naselja
2.3 Izgrađene strukture izvan naselja
3 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
3.1 Površine za gospodarsku namjenu
3.2 Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu
3.3 Površine za športsko-rekreacijsku namjenu
4 UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5 UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH
SUSTAVA
6 MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1 Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
6.2 Mjere zaštite kulturno-povijesnih dobara
7 POSTUPANJE S OTPADOM
8 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
9 MJERE PROVEDBE PLANA
9.1 Obaveza izrade prostornih planova
9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.3 Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
2. KARTOGRAFSKIH PRIKAZA
u knjizi pod naslovom: „Prostorni plan uređenja općine Trpanj, knjiga 2: kartografski prikazi“, sa sadržajem:
List 0: Položaj Općine Trpanj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 1:300000
1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
List:1: Korištenje i namjena površina 1:25000
2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
List 2a: Infrastrukturni sustavi – promet – cestovni, pomorski 1:25000
List 2b: Infrastrukturni sustavi – pošta i telekomunikacije 1:25000
List 2c: Infrastrukturni sustavi – elektroenergetika 1:25000
List 2d: Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – vodoopskrba 1:25000
List 2e: Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – odvodnja otpadnih voda,
te obrada, skladištenje i odlaganje otpada 1:25000
3 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA
List 3a: Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – prirodne vrijednosti 1:25000
List 3b: Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – kulturna dobra 1:25000
List 3c1: Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – uvjeti, ograničenja i posebne mjere 1:25000
List 3c2: Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – pregled planova užih područja 1:25000
4 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
List 4: Pregledna karta – Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja
List 4-1 – 4-3: Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja – sekcije 1: 5000
Odredbe za provođenje u knjizi 1. i kartografski prikazi u knjizi 2. smatraju se osnovnim dijelom elaborata.
3. OBVEZNIH PRILOGA
Obvezni prilozi su uvezani u dvije dodatne knjige:
a) OBRAZLOŽENJE PLANA u knjizi 3. pod naslovom: „Prostorni plan uređenja općine Trpanj, knjiga 3 “-
obrazloženje plana;
b) OSTALI OBVEZNI PRILOZI u knjizi 4. pod naslovom: „Prostorni plan uređenja općine Trpanj, – ostali obvezni
prilozi“ , koji uključuju:
• Izvod iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, koji se odnosi na područje obuhvata Plana;
• Izvješće o javnoj raspravi;
• Evidencija postupka izrade i donošenja Plana.
Tekstualni dio – odredbe za provođenje u knjizi 1., grafički dijelovi u knjizi 2. kao i obvezni prilozi –
obrazloženje plana u knjizi 3. izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04).
III.
Na konačni prijedlog Plana ishođene su sve potrebne suglasnosti, mišljenja i očitovanja propisana posebnim zakonima i
Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/07.).
IV.
Osnovni dio elaborata: knjige 1., 2., te obvezni prilog – obrazloženje plana u knjizi 3., izrađeni su u 10
(deset) primjeraka izvornika, koji se čuvaju na slijedećim adresama:
1. jedan čuva u arhivi Općinskog vijeća i Poglavarstva Općine Trpanj, Trpanj,
2. jedan čuva u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Trpanj, Trpanj
3. jedan ostaje Arhitektonskom fakultetu, Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu,
Zagreb,
a u roku od 15 dana od dana objave ove Odluke u „Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije“ po jedan
primjerak izvornika Plana dostavit će se:
4. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb,
5. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb,
6. Uredu državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Dubrovnik,
7. Uredu državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko pravne poslove – ispostava Korčula, Korčula,
8. Zavodu za prostorno uređenje i održivi razvoj Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik
9. Ministarstvu kulture, Konzervatorski odjel u Dubrovniku, Dubrovnik,
10. Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode, Zagreb.
Knjiga: ostali obvezni prilozi“ izrađena je u jednom primjerku i čuva se u Poglavarstvu Općine Trpanj –
arhivi.
V.
Odredbe za provođenje, navedene točki II. ove Odluke glase:
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
članak 1.
i.t.d.
VI.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Prostornog plana općine Dubrovnik (Službeni
glasnik općine Dubrovnik broj: 12/86, 10/87, 13/88, 03/89, 13/89 i 08/91) u dijelu koji se odnosi na područje Općine
Trpanj.
VII.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije“.
Općinsko vijeće Općine Trpanj.
Klasa: 50-05/04-01/02
Ur.br: 2117-07/08-01
Trpanj, 27. prosinca 2008.godine 2008.
Predsjednik
Općinskog vijeća Općine Trpanj
Jakša Franković
M.P.

Tekstualni dio

30.10.2009. 17:42
 

Naslovna stranica

Ugovor

Sastavnica

Sadržaj

Odredbe za provođenje

 

Zadnja Promjena ( 25.08.2015. 08:37 )

Grafički dio

05.11.2009. 12:32
 

Uvodni dio Sadržaj
Kartografija

Graničnici

Sastavnica

___________________________________________________________________

Kartografije:

 

Položaj
Položaj-legenda
Namjena
Namjena-legenda
Promet
Promet-legenda
Pošta
Pošta-legenda
Elektroenergetika
Elektroenergetika-legenda Vodoopskrba
Vodoopskrba-legenda
Odvodnja
Odvodnja-legenda
Priroda
Priroda-legenda
Kultura Kultura-legenda
Uvjeti
Uvjeti-legenda Planovi
Planovi-legenda
Grafički prikaz
Građ.pod-Duba
Građ.pod.-Duba-legenda
Građ.pod-D.Vruć
Građ.pod-D.Vruć-legenda
Građ.pod-Trpanj
Građ.pod-Trpanj-legenda

 

Zadnja Promjena ( 25.08.2015. 08:39 )

Obrazloženje plana

05.11.2009. 15:47
 

Naslovna stranica

Autorski text

Sastavnica

Sadržaj

Uvod

1-1 Polazišta

1-2 Polazišta

Ciljevi

3-1 Rješenje

3-2 Rješenje

3-3 Rješenje

 

Zadnja Promjena ( 25.08.2015. 08:39 )

Statut općine

 

S T A T U T

OPĆINE TRPANJ

Ožujak 2013

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11,144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) i članka 30. Statuta Općine Trpanj (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br.9/09), Općinsko vijeće Općine Trpanj, na svojoj 23. sjednici održanoj 09. travnja 2013.godine, donijelo je

STATUT OPĆINE TRPANJ
I OPĆE ODREDBE
Članak 1.

Ovim se Statutom podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Općine Trpanj, njezina službena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Općine, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, način provođenja referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Općine Trpanj (u daljem tekstu: Općina).

Članak 2.

Općina je jedinica lokalne samouprave a područje na kojem se prostire utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
U sastavu Općine su sljedeća naselja: Duba Pelješka, Donja Vrućica, Gornja Vrućica i Trpanj.
Granice Općine mogu se mijenjati na način i u postupku propisanom zakonom.

Članak 3.
Općina je pravna osoba.
Sjedište Općine je u Trpnju, Ul. Kralja Tomislava 41.
II SLUŽBENA OBILJEŽJA OPĆINE
Članak 4.
Općina ima grb i zastavu.
Grb i zastava Općine mogu se rabiti na način kojim se poštuje tradicija i dostojanstvo Općine.
Način uporabe i zaštita obilježja Općine utvrđuje se posebnom odlukom općinskog načelnikau skladu sa zakonom i ovim Statutom .
Članak 5.

Općinsko vijeće, općinski načelnik i Jedinstveni upravni odjel imaju svoj pečat.
Pečat ima oblik kruga promjera 40 mm.
U sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske a oko grba u koncentričnim krugovima je obvezatni tekst utvrđen posebnim zakonom.

Članak 6.
Dan Općine je 02. srpnja (blagdan Gospe od Milosrđa).
Dan Općine je općinski blagdan i svečano se obilježava na cijelom području Općine.
Na dan Općine održava se svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj se dodjeljuju nagrade i javna priznanja.

III JAVNA PRIZNANJA

Članak 7.

Općinsko vijeće dodjeljuje javna priznanja za osobita postignuća i doprinos od značaja za razvitak i ugled Općine, a osobito za naročite uspjehe ostvarene u području gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, ljudskih prava, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti.

Članak 8.
Javna priznanja Općine su:
1. Počasni građanin Općine Trpanj.
2. Nagrada za životno djelo
3. Zahvalnica
4. Druga priznanja po odluci Općinskog vijeća.
Članak 9

Uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i oblik, postupak dodjele te tijela koja provode postupak i dodjeljuju priznanja uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

IV SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Članak 10.

Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Općina uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Članak 11.

Općinsko vijeće donosi odluku o uspostavljanju suradnje kada ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnosti za njezino razvijanje.
Kriteriji za uspostavljanje suradnje, te postupak donošenja odluke o suradnji uređuju se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 12.

O uspostavljenoj suradnji sklapa se sporazum (ugovor, povelja, memorandum ili sl.).
Sporazum o suradnji Općine i lokalne (regionalne) jedinice druge države objavljuje se u službenom glasilu i na web stranicama Općine

V SAMOUPRAVNI DJELOKRUG
Članak 13.

Općina je samostalna u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, te podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela Općine od strane ovlaštenih državnih tijela..

Članak 14.

Općina u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,

– prostorno i urbanističko planiranje,

– komunalno gospodarstvo,

– brigu o djeci,

– socijalnu skrb,

– primarnu zdravstvenu zaštitu,

– odgoj i osnovno obrazovanje,

– kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

– zaštitu potrošača,

– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

– protupožarnu i civilnu zaštitu.

– promet na svom području te

– ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka.
Sadržaj i način obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga detaljnije se uređuje odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 15.

Općina može obavljanje pojedinih poslova iz članka 14. ovoga Statuta organizirati zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničkog tijela, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.
Odluku o obavljanju poslova na način propisan stavkom 1. ovoga članka donosi Općinsko vijeće.

Članak 16.

Općinsko vijeće može pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Općine, čije je obavljanje od interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave, posebnom odlukom prenijeti na Dubrovačko-neretvansku županiju.

Općinsko vijeće može pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Općine posebnom odlukom prenijeti na mjesne odbore.
VI NESPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAÐANA U ODLUČIVANJU
Članak 17.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 18 .

Lokalni referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Općine, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća, radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja Općine kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.
Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovoga članka može temeljem odredbi zakona i ovog Statuta, podnijeti najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća, općinski načelnik, većina vijeća mjesnih odbora na području Općine i najmanje 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača Općine.

Članak 19.

Osim iz razloga utvrđenih člankom 18. stavkom 1. ovoga Statuta referendum se može raspisati i radi opoziva općinskog načelnika i njegovog zamjenika.
Prijedlog za raspisivanje referenduma radi opoziva općinskog načelnika i njegovog zamjenika može podnijeti najmanje 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača Općine.
Prijedlog mora biti podnesen u pisanom obliku i mora sadržavati osobne podatke (ime i prezime, adresu prebivališta i MBG) i vlastoručni potpis birača.
Općinsko vijeće ne smije raspisati referendum za opoziv općinskog načelnika i njegovog zamjenika prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora ili ranije održanog referenduma za opoziv niti u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za načelnika i njegovog zamjenika.

Članak 20.

Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma podnijeli birači Općinsko vijeće je dužno podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma u roku od 8 dana od dana primitka dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, Općinsko vijeće će raspisati referendum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o ispravnosti prijedloga.
Ako su prijedlog za raspisivanje referenduma za opoziv načelnika i njegovog zamjenika podnijeli birači, u daljnjem popstupku primjenit će se odredbe stavka 1 i 2 ovog članka.
Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora na području Općine, Općinsko vijeće dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.
Odluka o raspisivanju referenduma iz stavka 4. ovog članka donosi se većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.

Članak 21.

Odluka o raspisivanju referenduma sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.

Članak 22.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani s prebivalištem na području Općine, odnosno na području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.

Članak 23.

Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 18. stavak 1. ovog Statuta obvezujuća je za Općinsko vijeće, osim ako se radilo o savjetodavnom referendumu.

Članak 24.

Općinsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnog zbora građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Općine kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.
Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti najmanje jedna trećina vijećnika Općinskog vijeća i općinski načelnik.
Općinsko vijeće dužno je donijeti odluku o prijedlogu iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 od dana zaprimanja prijedloga.
Odlukom iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se o kojim će se pitanjima tražiti mišljenje te rok u kojem je rezultate održanog zbora građana potrebno dostaviti Općinskom vijeću.

Članak 25.

Zbor građana saziva predsjednik Općinskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke iz članka 24. stavka 3. ovoga Statuta.
bor građana mjesnog odbora može sazvati i vijeće mjesnog odbora.
Za pravovaljanost izjašnjavanja na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 10% birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.
Izjašnjavanje građana na zboru građana u pravilu je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.

Članak 26.

Građani imaju pravo predlagati Općinskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća.
Općinsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka l. ovoga članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Općine.

Općinsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od 3 mjeseca od primitka prijedloga.
Članak 27.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela upravljanja i upravnih tijela Općine te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.
Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Općine odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.
Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka osigurava se na jedan ili više prikladnih načina: ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s predstavnicima tijela ili sredstvima elektroničke komunikacije.

VII TIJELA OPĆINE TRPANJ
Članak 28.
Tijela Općine su Općinsko vijeće i općinski načelnik.
  1. OPĆINSKO VIJEĆE
Članak 29.

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom.
Ako zakonom ili drugim propisom nije utvrđeno tijelo nadležno za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Općinskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su općinskog načelnika.

Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovoga članka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće obavlja Općinsko vijeće.
Članak 30.
Općinsko vijeće:

– donosi Statut Općine,

– donosi Poslovnik o radu,

– donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Općine,

– donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna,

– usvaja godišnje izvješće o izvršenju proračuna,

– donosi odluku o privremenom financiranju,

– odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina te raspolaganju ostalom imovinom Općine čija pojedinačna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom, a uvijek odlučuje ako vrijednost prelazi 1.000.000 kuna,

– donosi odluku oprijedlogupromjene granice Općine,

– uređuje ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela,

– donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,

– osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu,

– odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama koje je osnovala Općina ili koje su u većinskom vlasništvu Općine;

– daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,

– donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,

– raspisuje lokalni referendum,

– bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,

– bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Općinskog vijeća,

– odlučuje o pokroviteljstvu Općine,

– donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,

– imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

– daje svoje prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima iz nadležnosti općinskog načelnika kad ih načelnik zatraži,

– donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.

U vrijeme kada Općinsko vijeće ne zasjeda predsjednik Općinskog vijeća može u ime Općinskog vijeća preuzeti pokroviteljstvo društvene, znanstvene, kulturne, športske ili druge manifestacije od značaja za Općinu. O preuzetom pokroviteljstvu predsjednik obavještava Općinsko vijeće na prvoj slijedećoj sjednici Općinskog vijeća.

Članak 31.

Općinsko vijeće ima predsjednika i potpredsjednika.

Dužnost predsjednika i potpredsjednika vijeća je počasna i za njezino obavljanje obnašatelji dužnosti ne primaju plaću. Predsjednik i potpredsjednici imaju pravo na naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Općinskog vijeća.

Članak 32.

Predsjednik Općinskog vijeća:

– zastupa Općinsko vijeće,

– saziva i predsjedava sjednicama Općinskog vijeća,

– predlaže dnevni red Općinskog vijeća,

– upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

– brine o postupku donošenja odluka i općih akata,

– održava red na sjednici Općinskog vijeća,

– usklađuje rad radnih tijela,

– potpisuje odluke i akte koje donosi Općinsko vijeće,

– brine o suradnji Općinskog vijeća i općinskog načelnika,

– brine se o zaštiti prava vijećnika i

– obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Općinskog vijeća.

Članak 33.

Općinsko vijeće čini 9 vijećnika.

Pripadnicima nacionalne manjine jamči se zastupljenost u Općinskom vijeću srazmjerno njezinom udjelu u ukupnom stanovništvu Općine Trpanj, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o lokalnim izborima.

Članak 34.

Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine.

Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na prijevremenim izborima traje od dana konstituiranja Općinskog vijeća do isteka tekućeg mandata Općinskog vijeća izabranog na redovitim izborima.

Članak 35.

Dužnost člana Općinskog vijeća je počasna i za njezino obavljanje vijećnik ne prima plaću.
Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Općinskog vijeća.
Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 36.

Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:

– ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Općinskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste;

– ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke;

– ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude;

– ako mu prestane prebivalište s područja Općine, danom prestanka prebivališta;

– ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva i

– smrću.

Vijećniku kojem prestane hrvatsko državljanstvo a koji je državljanin članice Europske unije, mandat ne prestaje prestankom hrvatskog državljanstva.

Članak 37

Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.
Vijećnik je dužan u roku 8 dana od dana prihvaćanja nespojive dužnosti o tome obavijestiti predsjednika Općinskog vijeća, a mandat mu počinje mirovati protekom tog roka.

Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Općinskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Ako vijećnik po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz stavka 3 ovog članka, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.
Vijećnik može tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Općinskog vijeća, a mirovanje mandata počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva, sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.
Mirovanje mandata iz osobnih razloga ne može trajati kraće od 6 mjeseci, a vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti osmog dana od dana dostave pisane obavijesti predsjedniku Općinskog vijeća.
Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 38.

Vijećnik ima prava i dužnosti:

– sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća;

– raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća;

– predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata;

– postavljati pitanja iz djelokruga rada Općinskog vijeća;

– postavljati pitanja Općinskom načelniku i zamjeniku općinskog načelnika;

– sudjelovati na sjednicama radnih tijela općinskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati i

– tražiti i dobiti podatke potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika od upravnih tijela Općine.

Vijećnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Općinskog vijeća.
Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.

Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Općinskog vijeća.

Članak 39.

Poslovnikom Općinskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća.
Općinsko vijeće posebnom odlukom uređuje načela i standarde dobrog ponašanja predsjednika, potpredsjednika i članova Općinskog vijeća, te predsjednika i članova radnih tijela Općinskog vijeća u obavljanju njihovih dužnosti.

1.1. Radna tijela

Članak 40.

Radna tijela Općinskog vijeća su:

– Komisija za izbor i imenovanja,

– Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost,

Mandatna komisija,

Članak 41.

Komisija za izbor i imenovanja, predlaže:

– izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,

– izbor i razrješenje članova radnih tijela Općinskog vijeća,

– imenovanje i razrješenje drugih osoba određenih ovim Statutom i drugim odlukama Općinskog vijeća,

– propise o primanjima vijećnika, te naknade troškova vijećnicima za rad u Općinskom vijeću.

Članak 42.

Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost:

– predlaže Statut Općine i Poslovnik Općinskog vijeća,

– predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta odnosno Poslovnika Općinskog vijeća,

– razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Općinsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljene i prijedloge Općinskom vijeću,

– obavlja i druge poslove određene ovim Statutom.

Članak 43.

Mandatna komisija:

– na konstituirajućoj sjednici obavještava Općinsko vijeće o provedenim izborima za Općinsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,

– obavještava Općinsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,

– obavještava Općinsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika po sili zakona, o mirovanju mandata iz osobnih razloga i o mirovanju mandata zbog obnašanja nespojive dužnosti te o zamjeniku vijećnika koji umjesto njega počinju obavljati vijećničku dužnost,

– obavještava Općinsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika,

Članak 44.

Općinsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Općinskog vijeća.
Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Općinsko vijeće Poslovnikom i drugim posebnim odlukama.

2. OPĆINSKI NAČELNIK

Članak 45.

Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti u Općini.
Mandat općinskog načelnika traje četiri godine a počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novoga općinskog načelnika.

U obavljanju izvršne vlasti Općinski načelnik:

– priprema prijedloge općih akata;

– izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća;

– utvrđuje prijedlog proračuna Općine i izvršenje proračuna;

– upravlja nekretninama, pokretninanma i imovinskim pravima u vlasništvu Općine u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktima Općinskog vijeća;

– odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina te raspolaganju ostalom imovinom Općine čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skaldu sa zakonskim propisima;

– upravlja prihodima i rashodima Općine;

– upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Općine;

– odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Općine, i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Općina;

– donosi pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine;

– imenuje i razrješava pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela;

– imenuje i razrješava unutarnjeg revizora;

– imenuje i razrješava predstavnika Općine u tijelima javnih ustanova i ustanova kojih je osnivač Općina, trgovačkih društava u kojima Općina ima udijele ili dionice i drugih pravnih osoba kojih je Općina osnivač, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno;

– utvrđuje plan prijema u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine;

predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba;

– razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana;

– imenuje i razrješava upravitelja vlastitog pogona;

– donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje komunalnih djelatnosti;

– sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje komunalnih djelatnosti;

– donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje komunalnih djelatnosti na temelju ugovora i sklapa ugovor o povjeravanju poslova;

– daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga;

– do kraja ožujka tekuće godine podnosi Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture i Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za prethodnu godinu;

– provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine u skladu s posebnom odluku Općinskog vijeća o poslovnim prostorima;

– donosi odluku o uređenju prometa i parkiranja na području Općine;

– organizira zaštitu od požara na području Općine i vodi brigu o uspješnom provođenju i poduzimanju mjera za unapređenje zaštite od požara;

– usmjerava djelovanje Jedinstvenog upravnog odjela Općine u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Općinu;

– nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave;

– daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji;

– obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora te

– obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

Općinski načelnik je dužan izvjestiti Općinsko vijeće o danim suglasnostima za zaduživanje iz stavka 3. alineja 8.ovog članka tromjesečno, do 10-og u mjesecu za predhodno izvještajno razdoblje.
Općinski načelnik dostavlja odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 3. alineja 12. Općinskom vijeću u roku od 8 dana od danadonošenja i objavljuje se u Službenom glasniku.

Članak 46.

Općinski načelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Općine.

Članak 47.

Općinski načelnik dva puta godišnje podnosi Općinskom vijeću polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.
Pored izvješća iz stavka 1. ovoga članka Općinsko vijeće može od općinskog načelnika tražiti i izvješće o drugim pitanjima iz njegovog djelokruga.
Izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka općinski načelnik podnosi u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko se zahtjevom traži izvješće za veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva.
Općinsko vijeće ne može zahtijevati od općinskog načelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 48

Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Općine:

– ima pravo obustaviti od primjene opći akt Općinsko vijeća u roku od 8 dana od dana donošenja ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Općinskog vijeća da u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke. Ako Općinsko vijeće to ne učini, općinski načelnik je dužan bez odgode o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.

– ima pravo obustaviti od primjene akt Mjesnog odbora ako ocijeni da je taj akt u suprotnosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Općinskog vijeća.

Članak 49.

Općinski načelnik ima zamjenika, koji ga zamjenjuje u slučaju duže odsutnosti ili ako je općinski načelnik spriječen obavljati svoju dužnost. Smatra se da je općinski načelnik duže odsutan ili spriječen obavljati svoju dužnost ako duže od 30 dana nije prisutan u prostorijama Općine a pritom dužnosnicima i zaposlenicima Općine nije neposredno dostupan na drugom mjestu radi dogovora o obavljanju poslova, donošenja odluka, potpisivanja akata i sl.
Općinski načelnik može obavljanje određenih poslova iz svoga djelokruga povjeriti zamjeniku, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.
Zamjenik općinskog načelnika je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka dužan pridržavati se uputa općinskog načelnika.

Članak 50.

Općinskom načelniku i njegovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona:

– danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku;

– danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti;

– danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca;

– danom prestanka prebivališta na području Općine;

– danom prestanka hrvatskog državljanstva i

– smrću.

U slučaju prestanka mandata općinskog načelnika prije isteka 2 godine mandata pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata općinskog načelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika. U slučaju prestanka mandata općinskog načelnika nakon isteka 2 godine mandata, dužnost općinskog načelnika do kraja mandata obnaša zamjenik općinskog načelnika koji je izabran zajedno s njim.

Članak 51.

Općinski načelnik i njegov zamjenik mogu se opozvati i na način propisan člankom 19. ovoga Statuta.
Ako na referendumu bude donesena odluka o opozivu općinskog načelnika i njegovog zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a do provođenja prijevremenih izbora dužnost načelnika obnašat će povjerenik kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske.

VIII UPRAVNA TIJELA

Članak 52.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Općinu, ustrojavaju se Jedinstveni upravni odjel Općine.
Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća.
Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik.
Politika zapošljavanja u upravnim tijelima Općine provodit će se na način da se nacionalnim manjinama sukladno pozitivnim zakonskim normama osigura zastupljenost u Jedinstvenom upravnom odjelu.

Članak 53.

Jedinstveni upravni odjel u okviru svoga djelokruga neposredno izvršava i nadzire provođenje zakona i općih i pojedinačnih akata tijela Općine te poduzima propisane mjere.
Jedinstveni upravni odjel je samostalan u obavljanju poslova iz svog djelokruga a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovoran je općinskom načelniku.

Članak 54.

Sredstva za rad Jedinstvenog upravnog odjela, osiguravaju se u proračunu Općine.

IX JAVNE SLUŽBE

Članak 55.

U okviru svoga samoupravnog djelokruga Općina osigurava obavljanje poslova u području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana, a koje su zakonom utvrđene kao javne službe.

Članak 56.

Općina osigurava obavljanje djelatnosti iz članka 55. ovoga Statuta osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, vlastitog pogona ili drugih pravnih osoba.
Općinski načelnik imenuje i razrješava predstavnike jedinice lokalne samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojih je osnivač Općina.
Obavljanje određenih djelatnosti Općina može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o koncesiji.

X MJESNA SAMOUPRAVA
Članak 57.

Na području Općine mogu se osnovati mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.
Mjesni odbori se mogu osnivati za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Općinskog vijeća.
Mjesni odbor je pravna osoba.

Članak 58.
Mjesni odbori na području Općine su:

– Mjesni odbor Trpanj;

– Mjesni odbor Gornja Vrućica;

– Mjesni odbor Donja Vrućica i

– Mjesni odbor Duba Pelješka

Područje i granice mjesnih odbora određuju se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 59.

Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10% građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, udruge sa sjedištem na području Općine te općinski načelnik.
Ako prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnose građani ili udruge, prijedlog se u pisanom obliku dostavlja općinskom načelniku.

Članak 60.

Općinski načelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje je li prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim Statutom.
Ukoliko općinski načelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i po propisanom postupku , obavijestit će o tome predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.
Pravovaljani prijedlog općinski načelnik upućuje Općinskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.

Članak 61.

U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju (imena i prezimena te adresa prebivališta fizičkih osoba, naziv i sjedište pravne osobe), predloženom području i granicama mjesnog odbora, sjedištu mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora te zadaci i izvor financiranja mjesnog odbora.

Članak 62.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 63.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.
Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.
Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora i pitanja vezana uz obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnog odbora uređuju se posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Članak 64.

Izbore za članove vijeća mjesnog odbora raspisuje Općinsko vijeće u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Općinskog vijeća o osnivanju mjesnog odbora odnosno u roku od 30 dana od dana isteka mandata ili raspuštanja vijeća mjesnog odbora.
Od dana donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana niti više od 60 dana.

Članak 65.

Vijeće mjesnog odbora koji prema popisu birača ima do 100 upisanih birača ima tri člana uključujući i predsjednika a mjesni odbor preko 100 upisanih birača ima pet članova uključujući i predsjednika.
Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran hrvatski državljanin, s navršenih 18 godina života, koji ima prebivalište na području mjesnog odbora.

Članak 66.

Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz svog sastava većinom glasova svih članova na vrijeme od četiri godine.
Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj je rad odgovoran vijeću mjesnog odbora.

Članak 67.

Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu, godišnji financijski plan i godišnji obračun troškova te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Članak 68.

Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito u pogledu skrbi o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, skrbi o poboljšavanju zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području.

Članak 69.

Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora.

Članak 70.

Prihode mjesnog odbora čine prihodi od pomoći i dotacija pravnih ili fizičkih osoba, te prihoda koje posebnom odlukom utvrdi Općinsko vijeće.

Članak 71.

Radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značenja, vijeće mjesnog odbora može sazivati zborove građana.
Zbor građana može se sazvati i za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu.

Zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

Članak 72.

Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavlja Jedinstveni upravni odjel na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustojstvo i način rada Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 73.

Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora mogu dati tijela mjesnog odbora i općinski načelnik.
O prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka Općinsko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno mišljenje građana mjesnog odbora za koje se traži promjena područja.

Članak 74.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik.
U postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora općinski načelnik može raspustiti vijeće mjesnog odbora ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.

XI IMOVINA I FINANCIRANJE OPĆINE

Članak 75.

Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Općini čine imovinu Općine.

Članak 76.

Imovinom Općine upravljaju općinski načelnik i Općinsko vijeće u skladu s odredbama zakona i ovoga Statuta, pažnjom dobrog domaćina.
U postupku upravljanja imovinom općinski načelnik donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom na temelju općih akata Općinskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja imovinom Općine.

Članak 77.

Općina ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi Općine su:

– općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća,

– prihodi od imovine i imovinskih prava u vlasništvu Općine,

– prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine odnosno u kojima Općina ima udjele,

– prihodi od koncesija,

– novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina u skladu sa zakonom,

– udio u zajedničkim porezima i dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,

– sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu i

– drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 78.

Procjena godišnjih prihoda te utvrđeni iznosi rashoda Općine iskazuju se u proračunu Općine.
Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazani prema izvorima iz kojih potječu.
Svi rashodi proračuna moraju biti utvrđeni proračunom i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Članak 79.

Proračun Općine i odluka o izvršenju proračuna donose se za proračunsku godinu i vrijede za godinu za koju su doneseni.
Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci koje počinje 1. siječnja a završava 31. prosinca.

Članak 80.

Općinsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom.
Ukoliko se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Općinsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Članak 81.

Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi ili povećaju rashodi utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti smanjenjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.
Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisanom za donošenje proračuna.

Članak 82.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Općine nadzire Općinsko vijeće.
Zakonitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Općine nadzire Ministarstvo financija.

XII AKTI OPĆINE

Članak 83.

Temeljem ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom Općinsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju proračuna, odluke i druge opće akte i zaključke.
Općinsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte kada temeljem zakona rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 84.

Općinski načelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada je za to ovlašten zakonom, Statutom ili općim aktom Općinskog vijeća.

Članak 85.

Radna tijela Općinskog vijeća donose zaključke i preporuke

Članak 86.

Općinski načelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 83. stavka 1. ovoga Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom te obavlja nadzor nad zakonitošću rada Jedinstvenog upravnog odjela.
Opći akti objavljuju se u Službenom glasniku.

Članak 87.

Upravna tijela Općine u izvršavanju općih akata Općinskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).
Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se, sukladno odredbama zakona, izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Dubrovačko-neretvanske županije ili pokrenuti upravni spor.
Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.
U izvršavanju općih akata Općinskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Općinskog vijeća, temeljem zakona, povjerene javne ovlasti.

Članak 88.

Nadzor nad zakonitošću pojedinačnih neupravnih akata koje Općinsko vijeće i općinski načelnik donose u okviru samoupravnog djelokruga, obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu.

XIII JAVNOST RADA

Članak 89.

Rad Općinskog vijeća, općinskog načelnika i Jedinstvenog upravnog odjela Općine je javan.
Prerdstavnici udruga građana, zainteresirani građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Općinskog vijeća u skladu s odredbama Poslovnika Općinskog vijeća.

Članak 90.

Javnost rada Općinskog vijeća osigurava se javnim održavanjem sjednica te objavljivanjem općih i drugih akata Općinskog vijeća u službenom glasilu Općine i na web stranici Općine.
Javnost rada općinskog načelnika osigurava se održavanjem redovnih mjesečnih konferencija za medije, izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja, te objavljivanjem općih i drugih akata općinskog načelnika u službenom glasilu Općine i na web stranici Općine.
Javnost rada Jedinstvenog upravnog odjela Općine osigurava se izvještavanjem i napisima u tisku, objavljivanjem informacija na web stranici Općine i drugim oblicima javnog priopćavanja.

XIV SPRIJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Članak 91.

Način djelovanja općinskog načelnika i zamjenika načelnika u obnašanju javnih dužnosti uređen je posebnim zakonom.

Članak 92.

Općinsko vijeće posebnom odlukom propisuje tko se smatra lokalnim dužnosnikom u obnašanju javne vlasti te uređuje sprječavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javne vlasti.

XV PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.

Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Općinskog vijeća, općinski načelnik i Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Općinskog vijeća.
Prijedlog mora biti obrazložen i podnosi se predsjedniku Općinskog vijeća.
Općinsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje hoće li pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta.
Ako se niti nakon ponovljene rasprave ne donese odluka o tome hoće li se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta, isti prijedlog se ne može ponovno staviti na dnevni red Općinskog vijeća prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 94.

Odluke i drugi opći akti doneseni na temelju Statuta Općine (“Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije broj 9/09) i zakona, uskladit će se s odredbama ovoga Statuta i zakona kojim se uređuje pojedino područje u roku od 90 dana.

Članak 95.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije”.
Članak 36.stavak 2. ovog Statuta stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj zajednici.
Stupanjem na snagu ovoga Statuta prestaje važiti Statut Općine Trpanj (“Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ broj 9/09).

Klasa: 012-03/13-01/01 Predsjednik Općinskog vijeća

Ur.br.:2117/07-13-01 Bruno Koludrović v.r.
U Trpnju, 09. travnja 2013.